Derventa

Derventa je grad i središte istoimene općine na sjeveru Bosne i Hercegovine. Graniči sa općinama Bosanski Brod, Modriča, Doboj, Prnjavor, a na sjeveru je rijeka Sava, koja predstavlja deset kilometara dugu granicu sa Republikom Hrvatskom. Na prostoru površine 517 km² u pedeset šest sela i gradu Derventi po popisu iz 1991. godine, živjelo je 56.489 stanovnika, od toga u samom gradu Derventi - 17.748.

Općina Derventa nalazi se na sjeveru BIH. Derventa leži na obalama rijeke Ukrine, a sam grad je smješten na desnoj obali Ukrine. Derventa se nalazi na 44°55's.g.š. i 17°54'i.g.d. područje ove općine prostire se između niskih planina: Matojice na sjeverozapadu, Vučjaka na sjeveroistoku i Krnina na jugozapadu, a na sjeveru je rijeka Sava koja predstavlja 10 km dugu granicu sa Republikom Hrvatskom.

Derventa graniči sa općinama Bos.Brod, Modriča, Doboj, Prnjavor i Srbac. U saobraćajno-geografskom pogledu općina Derventa ima jako povoljan položaj. Smještena je na raskrsnici putnih pravaca za Bos. Brod, Bos. Šamac, Doboj i B.Luku. U regionalno-geografskom pogledu teritorij općine Derventa pripada makroregiji Peripanonske Bosne, mezoregiji Posavsko-donjovrbasko-donjobosanska. U geotektonskom pogledu prostor ove općine pripada unutrašnjoj srednjobosanskoj flišnoj zoni. u većem dijelu teritorija je aluvijalna ravan koju je izgradila rijeka Sava i njene pritoke u ovom dijelu djelovanjem bočne erozije. Što se tiče geološke građe na ovom prostoru najviše dominiraju neogene i kvartarne naslage. Prostor aluvijalne ravni izgrađen je od najmlađih sedimenata: šljunka, pijeska, glina. ovakav geološki sastav imaju brežuljkasta uzvišenja Vučjaka, za razliku od obronaka Motajice gdje više dolaze do izražaja starije eruptivne stijene graniti. U pogledu reljefa ovaj prostor pripada južnom obodu Panonske nizije. To je pretežno brežuljkasto nizijski kraj, kojeg karakterišu niski brežuljci različitog pravca pružanja od 200-250 m nadmorske visine. U klimatskom pogledu prostor općine Derventa ima Cfb-umjerenokontinentalnu klimu sa toplim ljetom. Prosječna godišja temperatura zraka kreće se oko 11 °C. Srednja januarska temperatura je oko -1 °C, a srednja julska iznosi 22 °C. Prosječna godišnja količina padavina kreće se oko 1000 mm. Od vegetacijskog pokrova prisutne su vlažne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena, te umjereno vlažne šume vrba i topola.

U petom stoljeću prije Krista prostore današnje sjeverne BiH, ujedno i šire derventsko područje, naseljavala su ilirskopanonska plemena (Oserijati, Dicioni). Spomenuta plemena pokoravaju rimski legionari nakon čega počinje asimilacija zatečenog stanovništa te uključivanje cijelog prostora u rimsku provinciju Ilirik. Od doseljenja Hrvata, grad je dio kraljevine Hrvatske, a nakon sredine 12. stoljeća, područje je dio banovine Slavonije, Zagrebačke županije i biskupije.

U 16. stoljeću dolazi pod Turke, a 1878. pod Austro-Ugarsku. 1918. postaje dio države Slovenaca, Hrvata i Srba, zatim kraljevine Jugoslavije (Vrbaska banovina), pa SFRJ (SRBiH). Kao posjed potomaka bana Borića, derventski kraj je dio banovine Slavonije, a u sastav hrvatske banovine Bosne kratkotrajno ulazi u 14. stoljeću za vrijeme njenog maksimuma ppd Tvrtkom I. Nakon pada banovine u Bosni 1463. derventski teritorij, kao dio Hrvatske odolijeva još nekih sedamdesetak godina, preciznije do pada kastruma Dobor 1536. godine.

Osmanlije nakon osvajanja Dobora organiziraju doborsku nahiju, kojoj daju status vojne krajine i tako će biti sve do osnivanja sandžaka u Slavoniji. Između 1717. i 1737. je dio uskog pojasa u Bosanskoj Posavini pod habsburškom vlašću. Nakon odlaska Turaka s područja Bosne i Hercegovine, cijela Bosna i Hercegovina, pa tako i grad Derventa, postaju dio Austro-Ugarske monarhije. O Derventi se može govoriti kao o gradu Hrvata katolika i muslimana Bošnjaka, s pravoslavnim pukom u brdima zapadno od grada.

Grad je bio u sklopu Vrbaske i Banovine Hrvatske u Jugoslavenskoj kraljevini, a nakon toga, za vrijeme Drugoga svjetskog rata, u sastavu Nezavisne Države Hrvatske. Danas je dio RS, u sklopu BiH.

DERVENTA FOTOS

1
2
3

Harman Panorama

KORZO PANORAMA

RAMPA PANORAMA

Bivsa Ulica Sandora Mihalja..

U ovoj su Ulici i Zime a i Ljeta bile prekratke...igralo se fudbala i sanjkalo se do kasnih sati...

Ulice nisu bile asfaltirane, kuce manje, puno vise raznih vocaka u svim bastama sto je naravno mamilo omladinu da svako malo ide i da proba kvalitet istog voca....

Znalo nas se i po 15toro skupiti na Terasi Teta Ljubicine kuce, jednom se i "posudila" Panelploca sa obliznjeg Gradilista da bi mogli malo igrati stonog tenisa. U podrumu se pravio Disco..... Bila su to lijepa vremen kojih se jos uvijek rado sjecam....

Na zalost ostala mi je samo jos ova slika Teta Ljubicine kuce...