Sarajevo

Sarajevo

Ko je barem jedanput posjetio taj grad nije mu mogao odoljeti. A sta da tek kazemo mi koji smo u njemu odrasli? Redovne setnje po Vase Strase (Vase Miskina ulica) od vjecne vatre pa do Carsije.

To se ne moze zaboraviti. Miris cevapa na Bas Carsiji, hladovina u ljetnim danima u Morica Hanu, a tek Stakino pecenje, tufahije, srpska snita i havana.
Jos da pomenem pljeskavicu sa kajmakom i burek. A onda Trebevic (voznje zicarom), Jahorina, Vrelo Bosne, pa opet tamo pastrmka...uh.. pa palacinci sa orasima..E, od sveg ovog podsjecanja covjeku da podje voda na usta...! Merak je bilo otici i u nas zemaljski muzej u Sarajevu, u Galerije, Pozoriste... Pa voznja fijakerom do Vrela Bosne sa Ilidze, Skijanje na Jahorini, Bjelasnici... Pa onda mjesta gdje smo isli - Kafici, Diskoteke , samo su ostale slike...Lijepe slike..! Sarajlije su poseban narod. Prihvataju svakog, i stranca i putnika i dosljaka. Jedinstven grad, Nema nijednog slicnog njemu! Grad mijesanih civilizacija, kultura i religija. Brega, Kemo, Davorin, Kusta i mnoge druge znane i neznane sarajlije ostace zauvijek u nasim srcima i sjecanju.

BIJELA TABIJA

Bijela tabija predstavlja isturenu tacku u sklopu bedema starog Vratnickog grada, koja dominira isto cnim, prirodnim ulazom u grad. Postojeca istoriografija grada pretpostavlja da se ovdje nalazi lokacija srednjovjekovne tvrdjave. Na najstarijim vidljivim dijelovima utvrde jos nalazimo tragove vrijedne arhitektonske plastike u kamenu. Gornji dio Tabije u krupnim kamenim blokovima nastao je u austro-ugarskom periodu.

Buduci da je Bijela Tabija, kako s aspekta graditeljstva tako i historije, najvrijedniji fortifikacioni objekat u okviru Vratnickog grada, neophodno je da joj se da prioritet u preduzimanju mjera zastite. Sagradjena je 1809. godine.

PRAHISTORIJA

Jedno od najznacajnih i najvecih neolitskih nalazista na Balkanu je na Butmiru u Sarajevskom polju. Njegovi su prastanovnici zivjeli od 2400.-2200. g.p.n.e., i bavili su se stocarstvom, zemljoradnjom i lovom. Pri arheoloskim istrazivanjima (1892.-1895.), otkriveno je 95 zemunica sa nalazima kamenog orudja i keramickog posudja, dekorisanog spiralnim motivima, kao i figurine (ljudske i zivotinjske). Na Zlatistu, Debelom brdu i Souk bunaru nadjeni su ostaci broncanog doba, dok je Gradac kod Kotorca (koji pominje i Konstantin Porfirogenet u djelu: "De administrando imperio"), jedno od najvecih nalazista metalnog doba sa gradinama gdje su bila naselja. Najveca ilirska gradina sa nalazima orudja, posudja, oruzja, kopalja i ostalog je bila na Debelom brdu.

RIMSKO DOBA

Najve e nalazi te anti ke kulture u blizini Sarajeva je na Ilid i. To je banjsko lje ili te municipalnog ranga, nalazilo se na zna ajnoj komunikaciji Via Argentaria - Narona, odnosno komunikaciji koja je povezivala Podunavlje i Gornje Podrinje sa Jadranskim primorjem. Prema nepotpunom zapisu na enom na arheolo kim kamenim ostacima "Aquae S " misli se da je nosilo naziv "Aquaurum Sulphurae ili Sulphuratae" (sumporna banja). Pored kamenog materijala i arheolo kih ostataka banjskih objekata, pa ak i sistema grijanja, nakita i novca tu su na eni i posebno vrijedni podni mozaici. Postoje indicije da je na Ilid i bio i hram posve en Apolonu Tadenu. Osim toga, dijelovi rimskog naselja na eni su na Debelom brdu gdje je bio rimski refugij. Na prostoru od Marijin dvora do u a Ko evskog potoka bila je rimska aglomeracija. Na lokalitetu u blizini Vrbanja mosta prona eni su ostaci dviju ciglana sa crijepovima i pe atom "maximina" i constantina".

SREDNJI VIJEK

Prema dokumentu koji je potpisao Bela IV 20.04.1244. g. sarajevski kraj je pripadao upi Vrhbosna, u kojoj je bila crkva Sv. Petra, (1239.) kao sjedi te biskupije, a fragment oltara sa tekstom "Apostoli Petri Verbos" (nensi) je sa uvan. Crkva je vjerovatno bila na lokalitetu u blizini Brdo d amije. Samo naselje Vrhbosna, nastalo je oko 1270. ali se izri ito spominje u pisanim dokumentima 1379. g., kada je ova oblast do la u vlast mo nog feudalca Pavla Radenovi a, a kasnije vlastelinske porodice Pavlovi a. Sredi nja utvrda Vrhbosne bio je stari grad Hodidjed. Postoje indicije da se ovaj stari grad nalazio na lokalitetu dana nje Bijele tabije. Na irem prostoru oko Sarajeva nalazi se 212 lokaliteta sa 5000 ste aka. Na prostoru sela Brodac izgradi e u XV vijeku veliki broj objekata Isa-beg Ishakovi , dok je prostor oko u a Ko evskog potoka bilo mjesto srednjovjekovnog trgovi ta (U) Tornik, a koje se u Isabegovoj vakufnami zove Atik Varo ili Stara Varo .

TABIJA

U vrijeme bosanske nezavisnosti, stari grad Hodidjed na podru ju Sarajeva prvi put se spominje 1434. Ova tvr ava (tabija) je podignuta za vrijeme ottomanskog carstva. Me utim, nakon razaranja koje je sprovodio princ Eugen Savojski (1697), tvr ava je radikalno rekonstruisana (1729/1739). Tri tornja sa kapijom (kapi-kule) ( irokac, Plo a i Vi egrad), ba kao i pet kapija (tabija) su sagra ene u to vrijeme. Naro ito su zna ajne bijela i uta tabija, sagra ene 1809.

OSMANSKO DOBA

HANOVI I KARAVAN SARAJI
Sluzili su za smjestaj putnika i robe. Karavan-saraji su nudili besplatan trodnevni boravak. U Sarajevu je bilo 1878.g. 50 hanova, od cega 45 na podrucju grada. Prvi je izgradjen Kolobara han (1462.g.), koji je mogao primiti 400 ljudi i 35 konja. Poslije velikog broja pozara porusen je 1935. g. Tu je bio Gazi Husrev-begov - Taslihan, uz istoimeni bezistan. Taslihan je izgradjen u prvoj polovini XVI vijeka, a prvi put se u dokumentima spominje 1555. g. Bio je pokriven bacvastim svodom. Tesko je oste cen u pozaru 1697.g. Poslije pozara 1879.g. nije obnovljen, a porusen je 1912. g. Postoje ostaci u basti hotel "Evropa". To su zatim bili Morica han, Skenderpasin karavan-saraj, Kemalbegov karavan-saraj, Hadzi Becirov, Pehlivanov i Despica han, te brojni drugi.
Morica han je po svojoj velicini (44,5/38,5) posebno znacajan. Unutrasnje dvoriste opasuju u prizemlju stale i magaze a na katu dva reda soba nanizanih su duz pokaldrmisanog hodnika. Adaptiran u ugostiteljski objekat sa razlicitim sadrzajima 1985.


GAZI HUSREV-BEGOV HAMAM
U Sarajevu je bilo u XVI vijeku sedam javnih banja. Gazi Husrev-begov hamam izgradjen je 1537.-1539.g. Banja je imala zensko i musko odjeljenje, gdje su u XIX vijeku izgradjeni i bazeni za ritualno pranje Jevreja. Hamam je izgubio svoju funkciju poslije prvog svjetskog rata, da bi bio adaptiran u ekskluzivni nocni bar poslije drugog svjetskog rata. (Tesko je ostecen poslije rata 1992./95.), Postoje ostaci i Firuz-begovog hamama na Bascarsiji.


SAHAT KULA

Zbog potreba obavljanja pet dnevnih molitava u Osmanskom carstvu se pocinju graditi sahat - kule, na kojima se postavljaju javni satovi. Sarajevska sahat-kula je bila jedna od najvisih, ali i najljepsih u Bosni i Hercegovini. Nastala je u XVII vijeku, a poslije pozara 1697. godine je obnovljena kao i 1762. Poslije austrougraske okupacije dogradjene su gornje zone objekta, a sahat su donijeli sarajevski trgovci iz Londona.

BEZISTANI

Prvi bezistan sagradio je u prvoj polovici XVI vijeka Mehmed-beg, sin Isabega Ishakovica, uz Kolobara han, koji je 1697. u pohodu Eugena Savojskog izgubio kupole i dobio krov, a 1842. porusen, Gazi Husrev-beg bezistan nastao je u prvopj polovini XVI vijeka a prvi put se u dokumentima spominje 1555.g. Dug je vise od 105 i sirok 19,5 m sa 52 duc ana, presvodjen bacvastim svodom. U gradnji su u cestvovali dubrovacki majstori.

Danas ga u Sarajevu zovu "Dugi bezistan" i sluzi kao trgovacki prostor. Brusa bezistan napravio je veliki vezir Rustem-pasa 1551.g., a sluzio je za prodaju svile, koju je sam osnivac proizvodio u Bursi. Bezistan je pravougaone osnove (29,5/20,5), gradjen od kamena i pokriven sa sest kupola i dvije manje kupole. Imao je veci broj ducana u unutrasnjosti, a opasivali su ga ducani izvana. Objekat je tesko ostecen u ratu 1992/95., a sada se vrse radovi na adaptaciji u Muzej grada Sarajeva.

DAIRE

Zbog opasnosti od pozara gradjene su masivne, kamene magaze, a kako su cesto okruzivale dvoriste, nazvane su daire (daira = arapski krug, kruznica). U Sarajevu je bilo nekoliko daira. Poznate su dubrovacke daire u ulici Halaci, koje su gradili dubrovacki majstori, po cemu su i nazvane. Izgradio ih je 1776. g. trgovac Hadzi Ibrahim. Imale su 9 magaza. Tu je ugostiteljski objekat od 1965. g. Tesko ostecene u ratu 1992/95.

GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA

Ova biblioteka je jedna od najstarijih biblioteka u Evropi. Posjeduje fond od 50.000 knjiga, rukopisa i arhivskih dokumenata, na arapskom, turskom i perzijskom jeziku.
Posebno su znacajni rukopisi na turskom jeziku (nekoliko hiljada) znacajni za proucavnje politickih, drustvenih, kulturnih i ekonomskih prilika u osmanskom dobu.

KU A ALIJE ERZELEZA

Ova kuca se nalazi u Sagrdzija mahali i vjerovatno je najstarija kuca u Sarajevu. Predstavlja tip bogate esnafske kuce. Uz nju je vezano ime junaka nase narodne epike Alije Djerzeleza. Sacuvala je svoju autenticnost kako u dispoziciji, tako i u konstrukciji, a dispoziciju cine, haremluk i selamluk. Kucu okruzuju dvije avlije, mu ska i zenska i velika basca. Prizemne prostorije su sluzile za zimski boravak i nesto su zatvorenije dok su prostorije na spratu - divanhane, kamerije, ardaci - sluzile za ljetni boravak i one su otvorenije i orijentisane prema panorami grada. Zidovi su od cerpica ukruceni drvenim hatulama.

SVRZINA KUCA

Svrzina kuca je primjer bogate begovske kuce, a nalazi se u Glodinom sokaku. Potice iz XVIII vijeka i gra djena je u nekoliko etapa. Medju sacuvanim kucama ove vrste, ona je jedna od najizrazitijih primjera bosanskih kuca sa razvijenom osnovom prema avlijama, zenskoj i muskoj.

Tu su i haremluk i selmluk, halvati, ardaci, magaze, kamerije i " o kovi" i ljetna kuca, sa musandrama i secijama, sve ogradjeno zidovima, koji zasticuju intimni porodicni zivot od vanjskog bucnog sokaka. Sanirana i obnovljena je kao depadans Muzeja Sarajeva.

AUSTRO-UGARSKO DOBA JAVNI OBJEKTI

POSTA
Plan za Vojni telegraf i postu, nejreprezentativniju palatu austro-ugarskog perioda, projektovao je arhitekt Josip pl. Vancas (1907.-1909.). Autor brojnih arhitektonskih ostvarenja Sarajeva, Vancas se ugleda na becku Postansku stedionicu, ostaje i dosljedan klasicistickom prostornom konceptu.

Fasade rasclanjuje sistemom pilastara i prozorskih otvora, ukrasavajuci ih secesionistickim floralnim motivima. Najvrijedniji dio palate bila je alter sala koja se isticala svojim proporcijama i bogatom arhitektonskom plastikom.

ZEMALJSKI MUZEJ

Zemaljska Vlada osnovala je Zemaljski muzej 1888. godine, a cije su zbirke prenesene u novu zgradu 1912. koju je projektovao Karlo Parzik. Ovaj uvazeni arhitekt Sarajeva, plasira i historijske stilove na javnim i stambenim objektima, ostvaruje kompleksom zgrada Zemaljskog muzeja, objekte sa posebnim vrijednostima. Simetri cna kompozicija cetiri paviljona, gdje svaki ima posebnu postavku, formiraju unutrasnji atrij sa botanickom bastom. Ti objekti, iako samostalno, povezuju se terasama i stvaraju cvrstu prostornu i harmonicku cjelinu. Citav kompleks nosi karakteristike neorenesansnog stila. Tesko je ostecen u ratu 1992./95.

ZGRADA ZEMALJSKE VLADE
(danas zgrada Predsjedni tva BiH))

Izgradjena je po projektu arh. Josipa pl. Vancasa 1884/85. Objekat je gradjen u blokovskom sistemu sa unutrasnjim dvoristem. Arhitektura objekta izrazava duh neorensanse. Zgrada je gradjena po ugledu na velike firentinske palate (Palata Medici - Ricardi), cije fasade ukrasavaju rustikalno obradjeni kvaderi i arhivolte oko prozora.
Istog koncepta u neorenesansnom stilu izgradjena je jos jedna zgrada Zemaljske vlade danas Direkcija Zeljeznica i MIP po projektu arh. Paneka 1895. g., a zatim tre ca zgrada (danas uprava Kantona Sarajevo), projekat iz 1902.-1904., arh. Karla Parzika

NARODNO POZORI TE (DRU TVENI DOM)

Objekat je sagradjen po projektu Karla Parzika 1897/99. g. u stilu neorenesanse. Svojom dispozicijom i arhitekturom on je osigurao formiranje jednog od prvih gradskih trgova Sarajeva. Prve pozorisne predstave raznih putujucih druzina bile su u ovom objektu, da bi se poslije I svjetskog rata osnovalo prvo pozoriste, a poslije II svjetskog rata i Sarajevska opera. Danas posebnu ulogu ima u pozorisnim dogadjanjima institucija MESS-a..

VIJECNICA

Vijecnica po svojim prostorno-plasticnim vrijednostima i arhitektonskom sklopu, kao i urbanom znacaju zauzima visoko mjesto na ljestvici najznacajnijih objekata Sarajeva i postala je njegova prostorna markacija. Nastala je krajem proslog vijeka na kraju Bascarsije, na zanimljivoj parceli u obliku trokuta, projektovao ju je 1892. Alexander Wittek, koji je i zapoceo gradnju.

Projekat je kasnije izmjenio i dopunio Ciril Ivekovic u neomaurskom stilu oslanjajuci se posebno na arhitekturu Memluka u Kairu, kao i Alhambru u Spaniji. Svecano je postala Vijecnicom 1895. Kao Nacionalna biblioteka, izlozena je bila velikom granatiranju i tesko je ostecena u ratu 1992/95.g.

PANORAMA SARAJEVA IZ 1889 GODINE

Sarajevo Juni 2013..!

Sarajevo nocu..!

SARAJEVO - FOTOS 2013

Sarajevo-Panorama..!

Stadion Kosevo Panorama

KOSEVO

IGRALISTE

ASIMA FERHATOVICA 1 (Bivsa Fuada Midzica1)

ASIMA FERHATOVICA (Malo dalje Elvis, Srele i Co.)

Asima Ferhatovica (Jos malo dalje-Nele i Co.)

4 NEBODER

OKRETALJKA I SKOLA

2 NEBODER ( Bivse Obdaniste )

GARAZE IZA 1 NEBODERA (Bracina Zgrada)

GRADJEVINSKI FAKULTET

GIMNAZIJA

2 GIMNAZIJA PARK

MEDICINA I STOMATOLOGIJA

OS MILJENKO CVITKOVIC


QR Code

PRAVI EURO


2. Gimnazija



BLOG - IV-7...!



Dogadjaj / Anegdota

Znate li neku interesantnu pricu, dogadjaj ili anegdotu iz zivota II. Gimnazije..???


Sitemap | Deutsch | Impressum | Kontakt..!